Ispitivanje percepcije rizika o požarima u stambenim objektima - demografski i socio-ekonomski faktori uticaja
Abstract
Požari su oduvek predstavljali ozbiljan izvor ugrožavanja bezbednosti ljudi i njihove imovine. Pored preduzimanja svih preventivno-tehničkih mera i radnji, potrebno je i unaprediti bezbednosnu kulturu ljudi. Iz tih razloga, autori u radu iznose rezultate kvantitativnog istraživanja percepcije građana o požarima u stambenim objektima na području grada Beograda. Cilj istraživanja predstavlja naučna eksplikacija uticaja demografskih i socio-ekonomskih karakteristika građana na nivo percepcije rizika o požarima. Višeetapnim slučajnim uzorkovanjem, anketirano je 322 ispitanika u periodu od početka do kraja jula 2017. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da je nivo percepcije verovatnoće nastanka požara najniži za period od godinu dana (M=2.12), zatim za period od pet godina (M=2.26), a najviši za period od 10 godina (M=2.35). Ocena individualne pripremljenosti iznosi M=2.77, zatim lokalne zajednice M=2.79 i na kraju države M=3.42. Kada je reč o posledicama, najviše ispitanika ističe da b...i im požar mogao prouzrokovati materijalne posledice (M=2.77), zatim povrede (M=2.49) i na kraju gubitak života (2.00) itd. Polazeći od dobijenih rezultata, potrebno je koncipirati strategije i kampanje usmerene ka podizanju nivo pripremljenosti građana za reagovanje u takvim situacijama.
Keywords:
bezbednost / požari / građani / percepcija rizika / stambeni objektiSource:
Vojno delo, 2018, 70, 5, 82-98Publisher:
- Ministarstvo odbrane Srbije - Vojnoizdavački zavod, Beograd
Collections
Institution/Community
FBTY - JOUR AU - Cvetković, Vladimir M. AU - Filipović, Marina PY - 2018 UR - https://rhinosec.fb.bg.ac.rs/handle/123456789/383 AB - Požari su oduvek predstavljali ozbiljan izvor ugrožavanja bezbednosti ljudi i njihove imovine. Pored preduzimanja svih preventivno-tehničkih mera i radnji, potrebno je i unaprediti bezbednosnu kulturu ljudi. Iz tih razloga, autori u radu iznose rezultate kvantitativnog istraživanja percepcije građana o požarima u stambenim objektima na području grada Beograda. Cilj istraživanja predstavlja naučna eksplikacija uticaja demografskih i socio-ekonomskih karakteristika građana na nivo percepcije rizika o požarima. Višeetapnim slučajnim uzorkovanjem, anketirano je 322 ispitanika u periodu od početka do kraja jula 2017. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da je nivo percepcije verovatnoće nastanka požara najniži za period od godinu dana (M=2.12), zatim za period od pet godina (M=2.26), a najviši za period od 10 godina (M=2.35). Ocena individualne pripremljenosti iznosi M=2.77, zatim lokalne zajednice M=2.79 i na kraju države M=3.42. Kada je reč o posledicama, najviše ispitanika ističe da bi im požar mogao prouzrokovati materijalne posledice (M=2.77), zatim povrede (M=2.49) i na kraju gubitak života (2.00) itd. Polazeći od dobijenih rezultata, potrebno je koncipirati strategije i kampanje usmerene ka podizanju nivo pripremljenosti građana za reagovanje u takvim situacijama. PB - Ministarstvo odbrane Srbije - Vojnoizdavački zavod, Beograd T2 - Vojno delo T1 - Ispitivanje percepcije rizika o požarima u stambenim objektima - demografski i socio-ekonomski faktori uticaja VL - 70 IS - 5 SP - 82 EP - 98 DO - 10.5937/vojdelo1805082C UR - conv_111 ER -
@article{ author = "Cvetković, Vladimir M. and Filipović, Marina", year = "2018", abstract = "Požari su oduvek predstavljali ozbiljan izvor ugrožavanja bezbednosti ljudi i njihove imovine. Pored preduzimanja svih preventivno-tehničkih mera i radnji, potrebno je i unaprediti bezbednosnu kulturu ljudi. Iz tih razloga, autori u radu iznose rezultate kvantitativnog istraživanja percepcije građana o požarima u stambenim objektima na području grada Beograda. Cilj istraživanja predstavlja naučna eksplikacija uticaja demografskih i socio-ekonomskih karakteristika građana na nivo percepcije rizika o požarima. Višeetapnim slučajnim uzorkovanjem, anketirano je 322 ispitanika u periodu od početka do kraja jula 2017. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da je nivo percepcije verovatnoće nastanka požara najniži za period od godinu dana (M=2.12), zatim za period od pet godina (M=2.26), a najviši za period od 10 godina (M=2.35). Ocena individualne pripremljenosti iznosi M=2.77, zatim lokalne zajednice M=2.79 i na kraju države M=3.42. Kada je reč o posledicama, najviše ispitanika ističe da bi im požar mogao prouzrokovati materijalne posledice (M=2.77), zatim povrede (M=2.49) i na kraju gubitak života (2.00) itd. Polazeći od dobijenih rezultata, potrebno je koncipirati strategije i kampanje usmerene ka podizanju nivo pripremljenosti građana za reagovanje u takvim situacijama.", publisher = "Ministarstvo odbrane Srbije - Vojnoizdavački zavod, Beograd", journal = "Vojno delo", title = "Ispitivanje percepcije rizika o požarima u stambenim objektima - demografski i socio-ekonomski faktori uticaja", volume = "70", number = "5", pages = "82-98", doi = "10.5937/vojdelo1805082C", url = "conv_111" }
Cvetković, V. M.,& Filipović, M.. (2018). Ispitivanje percepcije rizika o požarima u stambenim objektima - demografski i socio-ekonomski faktori uticaja. in Vojno delo Ministarstvo odbrane Srbije - Vojnoizdavački zavod, Beograd., 70(5), 82-98. https://doi.org/10.5937/vojdelo1805082C conv_111
Cvetković VM, Filipović M. Ispitivanje percepcije rizika o požarima u stambenim objektima - demografski i socio-ekonomski faktori uticaja. in Vojno delo. 2018;70(5):82-98. doi:10.5937/vojdelo1805082C conv_111 .
Cvetković, Vladimir M., Filipović, Marina, "Ispitivanje percepcije rizika o požarima u stambenim objektima - demografski i socio-ekonomski faktori uticaja" in Vojno delo, 70, no. 5 (2018):82-98, https://doi.org/10.5937/vojdelo1805082C ., conv_111 .