Prikaz osnovnih podataka o dokumentu

Uticaj ekonomskog liberalizma na države u tranziciji

dc.creatorGavrilović, Darko
dc.creatorMilašinović, Srđan
dc.creatorKešetović, Želimir
dc.date.accessioned2020-01-08T16:46:40Z
dc.date.available2020-01-08T16:46:40Z
dc.date.issued2011
dc.identifier.issn0354-8872
dc.identifier.urihttps://rhinosec.fb.bg.ac.rs/handle/123456789/100
dc.description.abstractSpeaking about economic liberalism which has taken direction towards the concept of free trade and towards the doctrine connected with it about laissez-faire, one shall have in mind that it focused all its strength towards removing all economic barriers which have grown inside and between the countries on one side, and towards the fight against all forms of organizations from antique societies up to new syndicates on the other side. It conformed the most to economic giants, because providing them with the possibility of free competition in which bigger and stronger can equally freely overrun weaker and smaller. Although economic liberalism experienced the strongest strikes after the First World War by Fascism and Communism, it managed to recover in the second half of the XX century and to come back in a new form, in which powerful have even more power to use it cruelly, as they usually always have, to run over weaker - in this case national economies.en
dc.description.abstractGovoreći o ekonomskom liberalizmu u XX i na početku XXI veka, koji se usmerio na koncept slobodne trgovine i s njom povezano učenje o laissezfaire, treba imati na umu da je on svu snagu usmerio na rušenje ekonomskih barijera koje su rasle unutar zemalja i između njih, s jedne, i na borbu protiv svih oblika organizacija od antičkih društava do novih sindikata, s druge strane. On je najviše odgovarao ekonomskim gigantima, jer im je pružao mogućnost slobodne konkurencije u kojoj veći i jači jednako slobodno može da pregazi slabijeg i manjeg. Mada je ekonomski liberalizam doživeo krizu nakon Prvog svetskog rata, i to od strane fašizma i komunizma, on je ipak uspeo da se u drugoj polovini XX veka, oporavi i da se vrati u jednoj novoj formi, u kojoj moćnici imaju još veću moć i u kojoj nemilosrdno, kako je to uostalom uvek i bilo, gaze slabije - u ovom slučaju nacionalne ekonomije srednje razvijenih i nerazvijenih država.sr
dc.publisherKriminalističko-policijski univerzitet, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.sourceNauka, bezbednost, policija (NBP)
dc.subjectliberalizamsr
dc.subjectglobalizacijasr
dc.subjectmedijisr
dc.subjectvojni komplekssr
dc.subjectbezbednostisr
dc.subjectpolitički mitovisr
dc.titleThe influence of economic liberalism on countries in transitionen
dc.titleUticaj ekonomskog liberalizma na države u tranzicijisr
dc.typearticle
dc.rights.licenseARR
dcterms.abstractГавриловић, Дарко; Кешетовић, Желимир; Милашиновић, Срђан; Утицај економског либерализма на државе у транзицији; Утицај економског либерализма на државе у транзицији;
dc.citation.volume16
dc.citation.issue1
dc.citation.spage43
dc.citation.epage56
dc.citation.other16(1): 43-56
dc.citation.rankM52
dc.identifier.fulltexthttps://rhinosec.fb.bg.ac.rs/bitstream/id/327/97.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Dokumenti

Thumbnail

Ovaj dokument se pojavljuje u sledećim kolekcijama

Prikaz osnovnih podataka o dokumentu