RhinoSec - Репозиторијум Факултета безбедности
Универзитет у Београду, Факултет безбедности
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   RhinoSec
  • FB
  • Radovi istraživača
  • Преглед записа
  •   RhinoSec
  • FB
  • Radovi istraživača
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

The influence of economic liberalism on countries in transition

Uticaj ekonomskog liberalizma na države u tranziciji

Thumbnail
2011
97.pdf (176.7Kb)
Аутори
Gavrilović, Darko
Milašinović, Srđan
Kešetović, Želimir
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
Speaking about economic liberalism which has taken direction towards the concept of free trade and towards the doctrine connected with it about laissez-faire, one shall have in mind that it focused all its strength towards removing all economic barriers which have grown inside and between the countries on one side, and towards the fight against all forms of organizations from antique societies up to new syndicates on the other side. It conformed the most to economic giants, because providing them with the possibility of free competition in which bigger and stronger can equally freely overrun weaker and smaller. Although economic liberalism experienced the strongest strikes after the First World War by Fascism and Communism, it managed to recover in the second half of the XX century and to come back in a new form, in which powerful have even more power to use it cruelly, as they usually always have, to run over weaker - in this case national economies.
Govoreći o ekonomskom liberalizmu u XX i na početku XXI veka, koji se usmerio na koncept slobodne trgovine i s njom povezano učenje o laissezfaire, treba imati na umu da je on svu snagu usmerio na rušenje ekonomskih barijera koje su rasle unutar zemalja i između njih, s jedne, i na borbu protiv svih oblika organizacija od antičkih društava do novih sindikata, s druge strane. On je najviše odgovarao ekonomskim gigantima, jer im je pružao mogućnost slobodne konkurencije u kojoj veći i jači jednako slobodno može da pregazi slabijeg i manjeg. Mada je ekonomski liberalizam doživeo krizu nakon Prvog svetskog rata, i to od strane fašizma i komunizma, on je ipak uspeo da se u drugoj polovini XX veka, oporavi i da se vrati u jednoj novoj formi, u kojoj moćnici imaju još veću moć i u kojoj nemilosrdno, kako je to uostalom uvek i bilo, gaze slabije - u ovom slučaju nacionalne ekonomije srednje razvijenih i nerazvijenih država.
Кључне речи:
liberalizam / globalizacija / mediji / vojni kompleks / bezbednosti / politički mitovi
Извор:
Nauka, bezbednost, policija (NBP), 2011, 16, 1, 43-56
Издавач:
  • Kriminalističko-policijski univerzitet, Beograd

ISSN: 0354-8872

[ Google Scholar ]
URI
https://rhinosec.fb.bg.ac.rs/handle/123456789/100
Колекције
  • Radovi istraživača
Институција/група
FB
TY  - JOUR
AU  - Gavrilović, Darko
AU  - Milašinović, Srđan
AU  - Kešetović, Želimir
PY  - 2011
UR  - https://rhinosec.fb.bg.ac.rs/handle/123456789/100
AB  - Speaking about economic liberalism which has taken direction towards the concept of free trade and towards the doctrine connected with it about laissez-faire, one shall have in mind that it focused all its strength towards removing all economic barriers which have grown inside and between the countries on one side, and towards the fight against all forms of organizations from antique societies up to new syndicates on the other side. It conformed the most to economic giants, because providing them with the possibility of free competition in which bigger and stronger can equally freely overrun weaker and smaller. Although economic liberalism experienced the strongest strikes after the First World War by Fascism and Communism, it managed to recover in the second half of the XX century and to come back in a new form, in which powerful have even more power to use it cruelly, as they usually always have, to run over weaker - in this case national economies.
AB  - Govoreći o ekonomskom liberalizmu u XX i na početku XXI veka, koji se usmerio na koncept slobodne trgovine i s njom povezano učenje o laissezfaire, treba imati na umu da je on svu snagu usmerio na rušenje ekonomskih barijera koje su rasle unutar zemalja i između njih, s jedne, i na borbu protiv svih oblika organizacija od antičkih društava do novih sindikata, s druge strane. On je najviše odgovarao ekonomskim gigantima, jer im je pružao mogućnost slobodne konkurencije u kojoj veći i jači jednako slobodno može da pregazi slabijeg i manjeg. Mada je ekonomski liberalizam doživeo krizu nakon Prvog svetskog rata, i to od strane fašizma i komunizma, on je ipak uspeo da se u drugoj polovini XX veka, oporavi i da se vrati u jednoj novoj formi, u kojoj moćnici imaju još veću moć i u kojoj nemilosrdno, kako je to uostalom uvek i bilo, gaze slabije - u ovom slučaju nacionalne ekonomije srednje razvijenih i nerazvijenih država.
PB  - Kriminalističko-policijski univerzitet, Beograd
T2  - Nauka, bezbednost, policija (NBP)
T1  - The influence of economic liberalism on countries in transition
T1  - Uticaj ekonomskog liberalizma na države u tranziciji
VL  - 16
IS  - 1
SP  - 43
EP  - 56
ER  - 
@article{
author = "Gavrilović, Darko and Milašinović, Srđan and Kešetović, Želimir",
year = "2011",
abstract = "Speaking about economic liberalism which has taken direction towards the concept of free trade and towards the doctrine connected with it about laissez-faire, one shall have in mind that it focused all its strength towards removing all economic barriers which have grown inside and between the countries on one side, and towards the fight against all forms of organizations from antique societies up to new syndicates on the other side. It conformed the most to economic giants, because providing them with the possibility of free competition in which bigger and stronger can equally freely overrun weaker and smaller. Although economic liberalism experienced the strongest strikes after the First World War by Fascism and Communism, it managed to recover in the second half of the XX century and to come back in a new form, in which powerful have even more power to use it cruelly, as they usually always have, to run over weaker - in this case national economies., Govoreći o ekonomskom liberalizmu u XX i na početku XXI veka, koji se usmerio na koncept slobodne trgovine i s njom povezano učenje o laissezfaire, treba imati na umu da je on svu snagu usmerio na rušenje ekonomskih barijera koje su rasle unutar zemalja i između njih, s jedne, i na borbu protiv svih oblika organizacija od antičkih društava do novih sindikata, s druge strane. On je najviše odgovarao ekonomskim gigantima, jer im je pružao mogućnost slobodne konkurencije u kojoj veći i jači jednako slobodno može da pregazi slabijeg i manjeg. Mada je ekonomski liberalizam doživeo krizu nakon Prvog svetskog rata, i to od strane fašizma i komunizma, on je ipak uspeo da se u drugoj polovini XX veka, oporavi i da se vrati u jednoj novoj formi, u kojoj moćnici imaju još veću moć i u kojoj nemilosrdno, kako je to uostalom uvek i bilo, gaze slabije - u ovom slučaju nacionalne ekonomije srednje razvijenih i nerazvijenih država.",
publisher = "Kriminalističko-policijski univerzitet, Beograd",
journal = "Nauka, bezbednost, policija (NBP)",
title = "The influence of economic liberalism on countries in transition, Uticaj ekonomskog liberalizma na države u tranziciji",
volume = "16",
number = "1",
pages = "43-56"
}
Gavrilović, D., Milašinović, S.,& Kešetović, Ž.. (2011). The influence of economic liberalism on countries in transition. in Nauka, bezbednost, policija (NBP)
Kriminalističko-policijski univerzitet, Beograd., 16(1), 43-56.
Gavrilović D, Milašinović S, Kešetović Ž. The influence of economic liberalism on countries in transition. in Nauka, bezbednost, policija (NBP). 2011;16(1):43-56..
Gavrilović, Darko, Milašinović, Srđan, Kešetović, Želimir, "The influence of economic liberalism on countries in transition" in Nauka, bezbednost, policija (NBP), 16, no. 1 (2011):43-56.

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму RhinoSec | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумГрупеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму RhinoSec | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB