Popović-Ćitić, Branislava

Link to this page

Authority KeyName Variants
9769be3a-a1ad-4799-8c67-05ed7b7448dc
  • Popović-Ćitić, Branislava (4)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Fear of crime in Belgrade: Testing a socio-demographic and social-psychological factors model

Popović-Ćitić, Branislava; Đurić, Slađana

(Sociološko društvo Srbije, Beograd, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Đurić, Slađana
PY  - 2014
UR  - https://rhinosec.fb.bg.ac.rs/handle/123456789/259
AB  - Despite a wealth of research practice, the conceptualization of fear of crime and the ways in which this fear is measured remain the subject of intense theoretical debate in criminological and sociological disciplines. Taking as a starting point the need for a theoretical explanation of fear of crime and the existing research which has confirmed the relevance of the model which integrates socio-demographic and social-psychological factors, a study was conducted in order to examine the predictive capabilities of these factors and compare the results with those of similar studies in the region. The analysis was based on the data obtained in the course of the regional research project 'Fear of Crime in Large Cities', carried out in 2009 in the capital cities of former Yugoslav republics on a multistage random sample using the method of in-home interview. A hierarchical multiple regression analysis was applied on a sample of 397 adult respondents residing in urban parts of Belgrade in order to draw conclusions on how the variables of the integrated model can help explain the differences in the level of fear of crime. Fear of crime, as a dependent variable, was measured using six vignettes after the reliability and unidimensionality of the construct was confirmed. The results of the regression analysis showed that the proposed model was able to account for 42% of the differences in fear of crime. With regard to the socio-demographic variables (introduced in the first step and accounting for 31% of the variance), it was determined that women express the greatest fear of crime as they avoid being alone in their neighbourhoods at night, visit nearby friends less frequently and believe that the streets, shops, and woods in their immediate surroundings are not safe. Regarding the social-psychological variables (which accounted for the additional 11% of the variance), a higher level of fear was found in persons who believe that other people pose a threat to them or their property, imagine that someone would obstructed their path on their way home, think they are not capable of defending themselves from potential assailants or distrust people, both those they know and those they do not. A comparison with other research in the region showed that a larger number of social-psychological variables proved to be predictive for the residents of Belgrade while there were no significant differences in terms of the socio-demographic variables.
AB  - Uprkos postojanju već bogate istraživačke prakse, konceptualizacija straha od kriminala, kao i načini njegovog merenja, još uvek jesu predmet intenzivnih teorijskih rasprava u kriminološkim i sociološkim disciplinama. Polazeći od potrebe teorijskog objašnjenja straha od kriminala, te uvažavanja istraživačkih nalaza o značajnom doprinosu modela koji objedinjuje socio-demografske i socijalno-psihološke faktore, postavljeno je istraživanje sa ciljem ispitivanja prediktivne sposobnosti ovih faktora, ali i poređenja dobijenih rezultata sa nalazima sličnih studija iz regiona. U analizi su korišćeni podaci iz regionalnog istraživačkog projekta 'Strah od kriminala u velikim gradovima', koji je, tokom 2009. godine, sproveden u glavnim gradovima bivših jugoslovenskih republika, na slučajnom višetapnom uzorku, uz primenu metode intervjuisanja u domaćinstvima. Za potrebe ovog rada, a u cilju izvođenja zaključaka o doprinosu varijabli objedinjenog modela u objašnjenju razlika u nivou straha od kriminala, primenjena je, na uzorku od 397 punoletnih ispitanika koji žive u urbanim delovima grada Beograda, hijerarhijska višestruka regresiona analiza. Strah od kriminala, kao zavisna varijabla, meren je preko šest hipotetičkih situacija, uz prethodnu potvrdu pouzdanosti i jednodimezionalnosti konstrukta. Rezultati regresione analize pokazali su da se 42% razlika u strahu od kriminala može objasniti predloženim modelom. U pogledu socio-demografskih varijabli (koje su unete u prvom koraku i objasnile 31% varijanse) utvrđeno je da veći strah od kriminala imaju osobe ženskog pola, koje izbegavaju da se noću same kreću po susedstvu, ređe posećuju prijatelje u susedstvu i misle da ulice, prodavnice i šume u neposrednom okriženju nisu sigurne. Kada su u pitanju socijalno-psihološke varijable (koje su objasnile dodatnih 11% varijanse), konstatovano je da viši nivo straha od kriminala imaju osobe koje misle da su one same ili njihova imovina ugroženi od strane drugih ljudi, koje zamišljaju da ih neko može presresti na putu do kuće, koje misle da nisu sposobne da se same odbrane od eventualnog napadača, te nemaju poverenja u druge ljude, kako nepoznate tako i poznate. U poređenju sa rezultatima drugih istraživanja u regionu, zapaženo je da se veći broj varijabli socijalno-psihološke prirode pokazuje prediktivnim za stanovnike Beograda, dok u pogledu socio-demografskih varijabli nema značajnijih razlika.
PB  - Sociološko društvo Srbije, Beograd
T2  - Sociološki pregled
T1  - Fear of crime in Belgrade: Testing a socio-demographic and social-psychological factors model
T1  - Strah od kriminala u Beogradu - testiranje modela socio-demografskih i socijalno-psiholoških faktora
VL  - 48
IS  - 2
SP  - 209
EP  - 228
DO  - 10.5937/socpreg1402209P
ER  - 
@article{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Đurić, Slađana",
year = "2014",
abstract = "Despite a wealth of research practice, the conceptualization of fear of crime and the ways in which this fear is measured remain the subject of intense theoretical debate in criminological and sociological disciplines. Taking as a starting point the need for a theoretical explanation of fear of crime and the existing research which has confirmed the relevance of the model which integrates socio-demographic and social-psychological factors, a study was conducted in order to examine the predictive capabilities of these factors and compare the results with those of similar studies in the region. The analysis was based on the data obtained in the course of the regional research project 'Fear of Crime in Large Cities', carried out in 2009 in the capital cities of former Yugoslav republics on a multistage random sample using the method of in-home interview. A hierarchical multiple regression analysis was applied on a sample of 397 adult respondents residing in urban parts of Belgrade in order to draw conclusions on how the variables of the integrated model can help explain the differences in the level of fear of crime. Fear of crime, as a dependent variable, was measured using six vignettes after the reliability and unidimensionality of the construct was confirmed. The results of the regression analysis showed that the proposed model was able to account for 42% of the differences in fear of crime. With regard to the socio-demographic variables (introduced in the first step and accounting for 31% of the variance), it was determined that women express the greatest fear of crime as they avoid being alone in their neighbourhoods at night, visit nearby friends less frequently and believe that the streets, shops, and woods in their immediate surroundings are not safe. Regarding the social-psychological variables (which accounted for the additional 11% of the variance), a higher level of fear was found in persons who believe that other people pose a threat to them or their property, imagine that someone would obstructed their path on their way home, think they are not capable of defending themselves from potential assailants or distrust people, both those they know and those they do not. A comparison with other research in the region showed that a larger number of social-psychological variables proved to be predictive for the residents of Belgrade while there were no significant differences in terms of the socio-demographic variables., Uprkos postojanju već bogate istraživačke prakse, konceptualizacija straha od kriminala, kao i načini njegovog merenja, još uvek jesu predmet intenzivnih teorijskih rasprava u kriminološkim i sociološkim disciplinama. Polazeći od potrebe teorijskog objašnjenja straha od kriminala, te uvažavanja istraživačkih nalaza o značajnom doprinosu modela koji objedinjuje socio-demografske i socijalno-psihološke faktore, postavljeno je istraživanje sa ciljem ispitivanja prediktivne sposobnosti ovih faktora, ali i poređenja dobijenih rezultata sa nalazima sličnih studija iz regiona. U analizi su korišćeni podaci iz regionalnog istraživačkog projekta 'Strah od kriminala u velikim gradovima', koji je, tokom 2009. godine, sproveden u glavnim gradovima bivših jugoslovenskih republika, na slučajnom višetapnom uzorku, uz primenu metode intervjuisanja u domaćinstvima. Za potrebe ovog rada, a u cilju izvođenja zaključaka o doprinosu varijabli objedinjenog modela u objašnjenju razlika u nivou straha od kriminala, primenjena je, na uzorku od 397 punoletnih ispitanika koji žive u urbanim delovima grada Beograda, hijerarhijska višestruka regresiona analiza. Strah od kriminala, kao zavisna varijabla, meren je preko šest hipotetičkih situacija, uz prethodnu potvrdu pouzdanosti i jednodimezionalnosti konstrukta. Rezultati regresione analize pokazali su da se 42% razlika u strahu od kriminala može objasniti predloženim modelom. U pogledu socio-demografskih varijabli (koje su unete u prvom koraku i objasnile 31% varijanse) utvrđeno je da veći strah od kriminala imaju osobe ženskog pola, koje izbegavaju da se noću same kreću po susedstvu, ređe posećuju prijatelje u susedstvu i misle da ulice, prodavnice i šume u neposrednom okriženju nisu sigurne. Kada su u pitanju socijalno-psihološke varijable (koje su objasnile dodatnih 11% varijanse), konstatovano je da viši nivo straha od kriminala imaju osobe koje misle da su one same ili njihova imovina ugroženi od strane drugih ljudi, koje zamišljaju da ih neko može presresti na putu do kuće, koje misle da nisu sposobne da se same odbrane od eventualnog napadača, te nemaju poverenja u druge ljude, kako nepoznate tako i poznate. U poređenju sa rezultatima drugih istraživanja u regionu, zapaženo je da se veći broj varijabli socijalno-psihološke prirode pokazuje prediktivnim za stanovnike Beograda, dok u pogledu socio-demografskih varijabli nema značajnijih razlika.",
publisher = "Sociološko društvo Srbije, Beograd",
journal = "Sociološki pregled",
title = "Fear of crime in Belgrade: Testing a socio-demographic and social-psychological factors model, Strah od kriminala u Beogradu - testiranje modela socio-demografskih i socijalno-psiholoških faktora",
volume = "48",
number = "2",
pages = "209-228",
doi = "10.5937/socpreg1402209P"
}
Popović-Ćitić, B.,& Đurić, S.. (2014). Fear of crime in Belgrade: Testing a socio-demographic and social-psychological factors model. in Sociološki pregled
Sociološko društvo Srbije, Beograd., 48(2), 209-228.
https://doi.org/10.5937/socpreg1402209P
Popović-Ćitić B, Đurić S. Fear of crime in Belgrade: Testing a socio-demographic and social-psychological factors model. in Sociološki pregled. 2014;48(2):209-228.
doi:10.5937/socpreg1402209P .
Popović-Ćitić, Branislava, Đurić, Slađana, "Fear of crime in Belgrade: Testing a socio-demographic and social-psychological factors model" in Sociološki pregled, 48, no. 2 (2014):209-228,
https://doi.org/10.5937/socpreg1402209P . .

Fear of crime in the capital cities of the former Yugoslav Republics

Đurić, Slađana; Popović-Ćitić, Branislava

(Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Đurić, Slađana
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
PY  - 2013
UR  - https://rhinosec.fb.bg.ac.rs/handle/123456789/204
AB  - Although the fear of crime has been the subject of intensive study carried out by criminologists and sociologists in other countries for more than four decades, domestic theoretical and empirical examination of this complex phenomenon is almost nonexistent. The main objectives of this study are determining the prevalence and possible differences in the fear of crime among the residents of major cities of the former Yugoslav republics. The analysis uses data collected as part of the regional research project 'The Fear of Crime in Large Cities'. The method of interviewing in households using a specially created questionnaire is applied on a multi-stage random sample of 1977 adult respondents living in urban areas of the cities. By choosing the appropriate questionnaire items, three scales to measure affective, cognitive and behavioral dimensions of the fear of crime and a unified scale of the general construct were made​for the purpose of this study. All scales have high internal consistency reliability. The results show that a significant percentage of people who exhibit a high level of the fear of crime are present in all cities, regardless of the size of the dimension tested. Higher prevalence of the fear of crime is determined by measuring the extent of affective and up to a point behavioral dimension, while the prevalence of fear of crime is slightly lower on the level of the cognitive dimension. Statistically significant differences in the level of fear of crime among residents of cities studied are identified on all scales.
AB  - Iako je strah od kriminala već više od četiri decenije predmet intenzivnog proučavanja od strane inostranih kriminologa i sociologa, kod nas gotovo da izostaju teorijska i empirijska razmatranja ovog kompleksnog fenomena. Osnovni ciljevi ovog rada bili su utvrđivanje prevalencije i eventualnih razlika u strahu od kriminala među stanovnicima glavnih gradova bivših jugoslovenskih republika. U analizi su korišćeni podaci prikupljeni u okviru regionalnog istraživačkog projekta 'Strah od kriminala u velikim gradovima'. Na višeetapnom slučajnom uzorku od 1977 punoletnih ispitanika koji žive u urbanim delovima gradova primenjena je metoda intervjuisanja u domaćinstvima, uz korišćenje posebno kreiranog anketnog upitnika. Izborom odgovarajućih stavki upitnika sačinjene su, za potrebe ovoga rada, tri skale za merenje afektivne, kognitivne i bihejvioralne dimenzije straha od kriminala i jedna objedinjena skala opšteg konstrukta. Sve skale su imale visoku pouzdanost interne konzistencije. Rezultati istraživanja su pokazali da je u svim gradovima, nezavisno od ispitivane dimenzije, prisutan značajan procenat stanovnika koji ispoljavaju relativno visok nivo straha od kriminala. Viša prevalencija straha od kriminala utvrđena je merenjem afektivne i donekle bihejvioralne dimenzije, dok je na nivou kognitivne dimenzije prevalencija straha od kriminala bila nešto niža. Na svim skalama utvrđene su statistički značajne razlike u nivou straha od kriminala među stanovnicima ispitivanih gradova.
PB  - Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd
T2  - Sociologija
T1  - Fear of crime in the capital cities of the former Yugoslav Republics
T1  - Strah od kriminala u glavnim gradovima bivših jugoslovenskih republika
VL  - 55
IS  - 1
SP  - 91
EP  - 114
DO  - 10.2298/SOC1301091D
ER  - 
@article{
author = "Đurić, Slađana and Popović-Ćitić, Branislava",
year = "2013",
abstract = "Although the fear of crime has been the subject of intensive study carried out by criminologists and sociologists in other countries for more than four decades, domestic theoretical and empirical examination of this complex phenomenon is almost nonexistent. The main objectives of this study are determining the prevalence and possible differences in the fear of crime among the residents of major cities of the former Yugoslav republics. The analysis uses data collected as part of the regional research project 'The Fear of Crime in Large Cities'. The method of interviewing in households using a specially created questionnaire is applied on a multi-stage random sample of 1977 adult respondents living in urban areas of the cities. By choosing the appropriate questionnaire items, three scales to measure affective, cognitive and behavioral dimensions of the fear of crime and a unified scale of the general construct were made​for the purpose of this study. All scales have high internal consistency reliability. The results show that a significant percentage of people who exhibit a high level of the fear of crime are present in all cities, regardless of the size of the dimension tested. Higher prevalence of the fear of crime is determined by measuring the extent of affective and up to a point behavioral dimension, while the prevalence of fear of crime is slightly lower on the level of the cognitive dimension. Statistically significant differences in the level of fear of crime among residents of cities studied are identified on all scales., Iako je strah od kriminala već više od četiri decenije predmet intenzivnog proučavanja od strane inostranih kriminologa i sociologa, kod nas gotovo da izostaju teorijska i empirijska razmatranja ovog kompleksnog fenomena. Osnovni ciljevi ovog rada bili su utvrđivanje prevalencije i eventualnih razlika u strahu od kriminala među stanovnicima glavnih gradova bivših jugoslovenskih republika. U analizi su korišćeni podaci prikupljeni u okviru regionalnog istraživačkog projekta 'Strah od kriminala u velikim gradovima'. Na višeetapnom slučajnom uzorku od 1977 punoletnih ispitanika koji žive u urbanim delovima gradova primenjena je metoda intervjuisanja u domaćinstvima, uz korišćenje posebno kreiranog anketnog upitnika. Izborom odgovarajućih stavki upitnika sačinjene su, za potrebe ovoga rada, tri skale za merenje afektivne, kognitivne i bihejvioralne dimenzije straha od kriminala i jedna objedinjena skala opšteg konstrukta. Sve skale su imale visoku pouzdanost interne konzistencije. Rezultati istraživanja su pokazali da je u svim gradovima, nezavisno od ispitivane dimenzije, prisutan značajan procenat stanovnika koji ispoljavaju relativno visok nivo straha od kriminala. Viša prevalencija straha od kriminala utvrđena je merenjem afektivne i donekle bihejvioralne dimenzije, dok je na nivou kognitivne dimenzije prevalencija straha od kriminala bila nešto niža. Na svim skalama utvrđene su statistički značajne razlike u nivou straha od kriminala među stanovnicima ispitivanih gradova.",
publisher = "Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd",
journal = "Sociologija",
title = "Fear of crime in the capital cities of the former Yugoslav Republics, Strah od kriminala u glavnim gradovima bivših jugoslovenskih republika",
volume = "55",
number = "1",
pages = "91-114",
doi = "10.2298/SOC1301091D"
}
Đurić, S.,& Popović-Ćitić, B.. (2013). Fear of crime in the capital cities of the former Yugoslav Republics. in Sociologija
Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd., 55(1), 91-114.
https://doi.org/10.2298/SOC1301091D
Đurić S, Popović-Ćitić B. Fear of crime in the capital cities of the former Yugoslav Republics. in Sociologija. 2013;55(1):91-114.
doi:10.2298/SOC1301091D .
Đurić, Slađana, Popović-Ćitić, Branislava, "Fear of crime in the capital cities of the former Yugoslav Republics" in Sociologija, 55, no. 1 (2013):91-114,
https://doi.org/10.2298/SOC1301091D . .
1
1

Fear of crime, gender differences in risk perception

Đurić, Slađana; Popović-Ćitić, Branislava

(Sociološko društvo Srbije, Beograd, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Đurić, Slađana
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
PY  - 2013
UR  - https://rhinosec.fb.bg.ac.rs/handle/123456789/186
AB  - One of the most consistent findings of the research into the phenomenon of fear of crime is that women express a higher degree of tear in comparison to men. The concept of vulnerability also designates gender as one of the most significant and stable predictors of fear of crime. Taking this as a starting point, a study was conducted in order to examine gender differences in fear of crime and test the theoretical claim that risk perception and the behavioural response to fear of crime are gender-differentiated and related to the level of fear. The analysis was based on the data obtained in the course of the regional research project 'Fear of Crime in Large Cities'. Using a specially designed questionnaire, the method of in-home interview was applied on a multistage random sample of 1959 adult respondents living in urban parts of the cities of former Yugoslav republics (Belgrade, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Skopje). By choosing the appropriate questionnaire items, three scales for the measurement of fear of crime, the perception of victimization risk, and the behavioral response to the possibility of criminal victimization were produced/or the purposes of this paper. The results of the research confirm the existence of statistically significant gender differences in the sense that women show a significantly higher level of fear of crime than men, perceive the risk of victimization to a greater extent, and apply various measures of protection from crime more often. Furthermore, it has been determined that persons who exhibit a higher degree of fear of crime are also more acutely aware that they could become victims of crime and take various security measures more frequently in order to protect themselves from potential victimization.
AB  - Polazeći od jednog od najkonzistentnijih nalaza dosadašnjih istraživanja fenomena straha od kriminala da žene iskazuju viši nivo straha u odnosu na muškarce, te koncepcije vulnerabilnosti koja pol označava kao najznačajniji i najstabilniji prediktor straha od kriminala, postavljeno je istraživanje sa ciljem ispitivanja rodnih razlika u strahu od kriminala, ali i provere teorijske tvrdnje da su percepcija rizika i bihevijoralni odgovor na strah od kriminala rodno diferencirani i povezani sa nivoom straha. U analizi su korišćeni podaci prikupljeni u okviru regionalnog istraživačkog projekta ' Strah od kriminala u velikim gradovima. Na višeetapnom slučajnom uzorku od 1959 punoletnih ispitanika koji žive u urbanim delovima gradova bivših jugoslovenskih republika (Beograd, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo i Skoplje), primenjena je metoda intervjuisanja u domaćinstvima, uz korišćenje posebno kreiranog anketnog upitnika. Izborom odgovarajućih stavki upitnika sačinjene su, za potrebe ovoga rada, tri skale za merenje straha od kriminala, percepcije rizika viktimizacije i bihejvioralnog odgovora na mogućnost kriminalne viktimizacije. Rezultati istraživanja su potvrdili postojanje statistički značajnih rodnih razlika, u smislu da žene pokazuju značajno viši nivo straha od kriminala nego muškarci, da u većoj meri opažaju rizik viktimizacije i češće primenjuju različite mere zaštite od kriminala. Dodatno, utvrđeno je da osobe koje ispoljavaju viši strah od kriminala u značajno većoj meri percipiraju da mogu postati žrtve kriminala i češće primenjuju različite bezbednosne mere kako bi se zaštitile od potencijalne viktimizacije.
PB  - Sociološko društvo Srbije, Beograd
T2  - Sociološki pregled
T1  - Fear of crime, gender differences in risk perception
T1  - Strah od kriminala, rodne razlike u percepciji rizika
VL  - 47
IS  - 4
SP  - 537
EP  - 554
DO  - 10.5937/socpreg1304537D
ER  - 
@article{
author = "Đurić, Slađana and Popović-Ćitić, Branislava",
year = "2013",
abstract = "One of the most consistent findings of the research into the phenomenon of fear of crime is that women express a higher degree of tear in comparison to men. The concept of vulnerability also designates gender as one of the most significant and stable predictors of fear of crime. Taking this as a starting point, a study was conducted in order to examine gender differences in fear of crime and test the theoretical claim that risk perception and the behavioural response to fear of crime are gender-differentiated and related to the level of fear. The analysis was based on the data obtained in the course of the regional research project 'Fear of Crime in Large Cities'. Using a specially designed questionnaire, the method of in-home interview was applied on a multistage random sample of 1959 adult respondents living in urban parts of the cities of former Yugoslav republics (Belgrade, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Skopje). By choosing the appropriate questionnaire items, three scales for the measurement of fear of crime, the perception of victimization risk, and the behavioral response to the possibility of criminal victimization were produced/or the purposes of this paper. The results of the research confirm the existence of statistically significant gender differences in the sense that women show a significantly higher level of fear of crime than men, perceive the risk of victimization to a greater extent, and apply various measures of protection from crime more often. Furthermore, it has been determined that persons who exhibit a higher degree of fear of crime are also more acutely aware that they could become victims of crime and take various security measures more frequently in order to protect themselves from potential victimization., Polazeći od jednog od najkonzistentnijih nalaza dosadašnjih istraživanja fenomena straha od kriminala da žene iskazuju viši nivo straha u odnosu na muškarce, te koncepcije vulnerabilnosti koja pol označava kao najznačajniji i najstabilniji prediktor straha od kriminala, postavljeno je istraživanje sa ciljem ispitivanja rodnih razlika u strahu od kriminala, ali i provere teorijske tvrdnje da su percepcija rizika i bihevijoralni odgovor na strah od kriminala rodno diferencirani i povezani sa nivoom straha. U analizi su korišćeni podaci prikupljeni u okviru regionalnog istraživačkog projekta ' Strah od kriminala u velikim gradovima. Na višeetapnom slučajnom uzorku od 1959 punoletnih ispitanika koji žive u urbanim delovima gradova bivših jugoslovenskih republika (Beograd, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo i Skoplje), primenjena je metoda intervjuisanja u domaćinstvima, uz korišćenje posebno kreiranog anketnog upitnika. Izborom odgovarajućih stavki upitnika sačinjene su, za potrebe ovoga rada, tri skale za merenje straha od kriminala, percepcije rizika viktimizacije i bihejvioralnog odgovora na mogućnost kriminalne viktimizacije. Rezultati istraživanja su potvrdili postojanje statistički značajnih rodnih razlika, u smislu da žene pokazuju značajno viši nivo straha od kriminala nego muškarci, da u većoj meri opažaju rizik viktimizacije i češće primenjuju različite mere zaštite od kriminala. Dodatno, utvrđeno je da osobe koje ispoljavaju viši strah od kriminala u značajno većoj meri percipiraju da mogu postati žrtve kriminala i češće primenjuju različite bezbednosne mere kako bi se zaštitile od potencijalne viktimizacije.",
publisher = "Sociološko društvo Srbije, Beograd",
journal = "Sociološki pregled",
title = "Fear of crime, gender differences in risk perception, Strah od kriminala, rodne razlike u percepciji rizika",
volume = "47",
number = "4",
pages = "537-554",
doi = "10.5937/socpreg1304537D"
}
Đurić, S.,& Popović-Ćitić, B.. (2013). Fear of crime, gender differences in risk perception. in Sociološki pregled
Sociološko društvo Srbije, Beograd., 47(4), 537-554.
https://doi.org/10.5937/socpreg1304537D
Đurić S, Popović-Ćitić B. Fear of crime, gender differences in risk perception. in Sociološki pregled. 2013;47(4):537-554.
doi:10.5937/socpreg1304537D .
Đurić, Slađana, Popović-Ćitić, Branislava, "Fear of crime, gender differences in risk perception" in Sociološki pregled, 47, no. 4 (2013):537-554,
https://doi.org/10.5937/socpreg1304537D . .
1

Integrative developmental theoretical models in the etiology of delinquent behavior

Popović-Ćitić, Branislava; Đurić, Slađana

(Sociološko društvo Srbije, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Đurić, Slađana
PY  - 2010
UR  - https://rhinosec.fb.bg.ac.rs/handle/123456789/68
AB  - The introduction of developmental approach in criminological science caused the reorientation of criminological research from discovering cross or inter-individual differences in the manifestation of delinquency to the topics of anti-social behaviour development in individual and also the establishment of intra-individual changes through time. Giving an answer to these questions has required the respect for complex reciprocal and transactional developmental processes which result in delinquent behaviour in youth. Complementary respect for these processes could be achieved only by creation of the multi-variant criminological models for investigating and understanding anti-social behavior. During the last twenty years, based on the results of longitudinal research studies, eight influential developmental theoretical models have been shaped, that aspire to explain the variations in anti-social behaviour throughout the life cycle. These are Developmental Model of the Propensity, Complementary Pair of Developmental Theories (Life-Course-Persistent and Adolescence-Limited Antisocial Behavior), Integrated Cognitive Antisocial Potential Theory, Social Development Model, Integrative Personal Control Theory, General Age-Graded Theory of Crime, and Interactional Theory. The subject of this paper is an account of the characteristics of integrated developmental models and an analysis of their basic tenets, as well as their comparation in relation to key theoretical issues that need to be addressed in any developmental criminological theories. The issue refers to requirements bound to the problem of delinquent behaviour continuity, positing a key construct which underlies delinquency, the need for distinguishing various types of delinquents, the explanation of delinquency phenomenon and of delinquents' development, the influence of individual and social factors on the origin of delinquency, respect for the importance of life events, the understanding of the effects of risk and protective factors, the analysis of motives for delinquency and the influence of consequences of delinquent behaviour. Although none of the models satisfies completely all the requirements of developmental criminological science, their contribution is indisputable in emphasizing the importance of delinquency research by means of tracking youngsters exposed to risk in time, in pointing out the necessity of development path use for the purpose of predicting the continuity, discontinuity and potential disappearance of delinquent behaviour, and also, finally, in underlining the importance of examining risk and protective effects of multivarious individual and environmental factors which influence final results through reciprocal interaction during development.
AB  - Uvođenje razvojne orijentacije u kriminološku nauku uslovilo je preusmeravanje kriminoloških istraživanja sa otkrivanja među individualnih razlika u ispoljavanju delinkvencije na pitanja razvoja antisocijalnog ponašanja kod pojedinca i utvrđivanja unutar individualnih promena tokom vremena. Davanje odgovora na ova pitanja zahtevalo je uvažavanje komplikovanih recipročnih i transakcionih razvojnih procesa koji kod dece i omladine rezultuju delinkventnim ponašanjem. Komplementarno uvažavanje ovih procesa moglo je biti učinjeno isključivo kroz stvaranje multivarijantnih kriminoloških modela proučavanja i razumevanja antisocijalnog ponašanja. U poslednjih dvadeset godina koncipirano je, na osnovu rezultatâ longitudinalnih istraživačkih studija, osam uticajnih razvojnih teorijskih modela koji nastoje da objasne varijacije u antisocijalnom ponašanju tokom čitavog života. To su: razvojni model antisocijalne sklonosti, komplementarni par razvojnih teorija (celoživotno-perzistentno i adolescencijom limitirano antisocijalno ponašanje), integrativna teorija kognitivnog antisocijalnog potencijala, model socijalnog razvoja, integrativna teorija personalne kontrole, opšta uzrastom određena teorija kriminala, interakciona teorija i razvojna ekološka teorija akcije. Predmet ovoga rada čini prikaz karakteristika i analiza osnovnih postavki integrativnih razvojnih modela, kao i njihova komparacija u odnosu na teorijske zahteve koji se postavljaju pred razvojne kriminološke teorije.
PB  - Sociološko društvo Srbije, Beograd
T2  - Sociološki pregled
T1  - Integrative developmental theoretical models in the etiology of delinquent behavior
T1  - Integrativni razvojni teorijski modeli u etiologiji delinkventnog ponašanja
VL  - 44
IS  - 1
SP  - 99
EP  - 117
DO  - 10.5937/socpreg1001099P
ER  - 
@article{
author = "Popović-Ćitić, Branislava and Đurić, Slađana",
year = "2010",
abstract = "The introduction of developmental approach in criminological science caused the reorientation of criminological research from discovering cross or inter-individual differences in the manifestation of delinquency to the topics of anti-social behaviour development in individual and also the establishment of intra-individual changes through time. Giving an answer to these questions has required the respect for complex reciprocal and transactional developmental processes which result in delinquent behaviour in youth. Complementary respect for these processes could be achieved only by creation of the multi-variant criminological models for investigating and understanding anti-social behavior. During the last twenty years, based on the results of longitudinal research studies, eight influential developmental theoretical models have been shaped, that aspire to explain the variations in anti-social behaviour throughout the life cycle. These are Developmental Model of the Propensity, Complementary Pair of Developmental Theories (Life-Course-Persistent and Adolescence-Limited Antisocial Behavior), Integrated Cognitive Antisocial Potential Theory, Social Development Model, Integrative Personal Control Theory, General Age-Graded Theory of Crime, and Interactional Theory. The subject of this paper is an account of the characteristics of integrated developmental models and an analysis of their basic tenets, as well as their comparation in relation to key theoretical issues that need to be addressed in any developmental criminological theories. The issue refers to requirements bound to the problem of delinquent behaviour continuity, positing a key construct which underlies delinquency, the need for distinguishing various types of delinquents, the explanation of delinquency phenomenon and of delinquents' development, the influence of individual and social factors on the origin of delinquency, respect for the importance of life events, the understanding of the effects of risk and protective factors, the analysis of motives for delinquency and the influence of consequences of delinquent behaviour. Although none of the models satisfies completely all the requirements of developmental criminological science, their contribution is indisputable in emphasizing the importance of delinquency research by means of tracking youngsters exposed to risk in time, in pointing out the necessity of development path use for the purpose of predicting the continuity, discontinuity and potential disappearance of delinquent behaviour, and also, finally, in underlining the importance of examining risk and protective effects of multivarious individual and environmental factors which influence final results through reciprocal interaction during development., Uvođenje razvojne orijentacije u kriminološku nauku uslovilo je preusmeravanje kriminoloških istraživanja sa otkrivanja među individualnih razlika u ispoljavanju delinkvencije na pitanja razvoja antisocijalnog ponašanja kod pojedinca i utvrđivanja unutar individualnih promena tokom vremena. Davanje odgovora na ova pitanja zahtevalo je uvažavanje komplikovanih recipročnih i transakcionih razvojnih procesa koji kod dece i omladine rezultuju delinkventnim ponašanjem. Komplementarno uvažavanje ovih procesa moglo je biti učinjeno isključivo kroz stvaranje multivarijantnih kriminoloških modela proučavanja i razumevanja antisocijalnog ponašanja. U poslednjih dvadeset godina koncipirano je, na osnovu rezultatâ longitudinalnih istraživačkih studija, osam uticajnih razvojnih teorijskih modela koji nastoje da objasne varijacije u antisocijalnom ponašanju tokom čitavog života. To su: razvojni model antisocijalne sklonosti, komplementarni par razvojnih teorija (celoživotno-perzistentno i adolescencijom limitirano antisocijalno ponašanje), integrativna teorija kognitivnog antisocijalnog potencijala, model socijalnog razvoja, integrativna teorija personalne kontrole, opšta uzrastom određena teorija kriminala, interakciona teorija i razvojna ekološka teorija akcije. Predmet ovoga rada čini prikaz karakteristika i analiza osnovnih postavki integrativnih razvojnih modela, kao i njihova komparacija u odnosu na teorijske zahteve koji se postavljaju pred razvojne kriminološke teorije.",
publisher = "Sociološko društvo Srbije, Beograd",
journal = "Sociološki pregled",
title = "Integrative developmental theoretical models in the etiology of delinquent behavior, Integrativni razvojni teorijski modeli u etiologiji delinkventnog ponašanja",
volume = "44",
number = "1",
pages = "99-117",
doi = "10.5937/socpreg1001099P"
}
Popović-Ćitić, B.,& Đurić, S.. (2010). Integrative developmental theoretical models in the etiology of delinquent behavior. in Sociološki pregled
Sociološko društvo Srbije, Beograd., 44(1), 99-117.
https://doi.org/10.5937/socpreg1001099P
Popović-Ćitić B, Đurić S. Integrative developmental theoretical models in the etiology of delinquent behavior. in Sociološki pregled. 2010;44(1):99-117.
doi:10.5937/socpreg1001099P .
Popović-Ćitić, Branislava, Đurić, Slađana, "Integrative developmental theoretical models in the etiology of delinquent behavior" in Sociološki pregled, 44, no. 1 (2010):99-117,
https://doi.org/10.5937/socpreg1001099P . .
1