TY  - JOUR
AU  - Obradović, Žarko
PY  - 2018
UR  - https://rhinosec.fb.bg.ac.rs/handle/123456789/384
AB  - An important part of Yugoslavia's identity and democratic capacity, along with other features, was the position of persons belonging to minority communities. This Paper will try to establish what was the Yugoslav's minority policy like in various periods of its existence. The Kingdom of Yugoslavia had to accept the international commitments relating to the protection of minorities, but in practice it treated minorities selectively. In the socialist Yugoslavia, equalising the position of the persons belonging to national minorities, i.e. equal position of nations ('narodi') and nationalities ('narodnosti') was a part of the general state policy. Issues faced by the FR Yugoslavia (economic crisis, refugees, separatism of the Albanians in KiM, ethnic tensions, bombing of the country, etc.) reduced the level of protection of minorities and undermined the country's entire minority policy.
AB  - Važan deo identiteta, ali i demokratskog kapaciteta Jugoslavije, pored brojnih drugih obeležja, bilo je i pitanje položaja pripadnika manjinskih zajednica. Kraljevina Jugoslavija je morala da prihvati međunarodne obaveze o zaštiti manjina, ali je imala selektivan odnos prema manjinama. Za socijalističku Jugoslaviju izjednačavanje položaja pripadnika nacionalnih manjina, tj. narodnosti sa narodima bio je deo državne politike. Problemi sa kojima se SR Jugoslavija suočavala (ekonomska kriza, izbeglice, separatizam Albanaca na KiM, etničke tenzije, bombardovanje zemlje i dr.) umanjili su nivo zaštite manjina i doveli u pitanje celokupnu manjinsku politiku države.
PB  - Sociološko društvo Srbije, Beograd
T2  - Sociološki pregled
T1  - Position of minorities in Yugoslavia(s)
T1  - Položaj manjina u Jugoslavijama
VL  - 52
IS  - 4
SP  - 1171
EP  - 1195
DO  - 10.5937/socpreg52-19885
ER  - 

@article{
author = "Obradović, Žarko",
year = "2018",
abstract = "An important part of Yugoslavia's identity and democratic capacity, along with other features, was the position of persons belonging to minority communities. This Paper will try to establish what was the Yugoslav's minority policy like in various periods of its existence. The Kingdom of Yugoslavia had to accept the international commitments relating to the protection of minorities, but in practice it treated minorities selectively. In the socialist Yugoslavia, equalising the position of the persons belonging to national minorities, i.e. equal position of nations ('narodi') and nationalities ('narodnosti') was a part of the general state policy. Issues faced by the FR Yugoslavia (economic crisis, refugees, separatism of the Albanians in KiM, ethnic tensions, bombing of the country, etc.) reduced the level of protection of minorities and undermined the country's entire minority policy., Važan deo identiteta, ali i demokratskog kapaciteta Jugoslavije, pored brojnih drugih obeležja, bilo je i pitanje položaja pripadnika manjinskih zajednica. Kraljevina Jugoslavija je morala da prihvati međunarodne obaveze o zaštiti manjina, ali je imala selektivan odnos prema manjinama. Za socijalističku Jugoslaviju izjednačavanje položaja pripadnika nacionalnih manjina, tj. narodnosti sa narodima bio je deo državne politike. Problemi sa kojima se SR Jugoslavija suočavala (ekonomska kriza, izbeglice, separatizam Albanaca na KiM, etničke tenzije, bombardovanje zemlje i dr.) umanjili su nivo zaštite manjina i doveli u pitanje celokupnu manjinsku politiku države.",
publisher = "Sociološko društvo Srbije, Beograd",
journal = "Sociološki pregled",
title = "Position of minorities in Yugoslavia(s), Položaj manjina u Jugoslavijama",
volume = "52",
number = "4",
pages = "1171-1195",
doi = "10.5937/socpreg52-19885"
}

Obradović, Ž.. (2018). Position of minorities in Yugoslavia(s). in Sociološki pregled
Sociološko društvo Srbije, Beograd., 52(4), 1171-1195.
https://doi.org/10.5937/socpreg52-19885

Obradović Ž. Position of minorities in Yugoslavia(s). in Sociološki pregled. 2018;52(4):1171-1195.
doi:10.5937/socpreg52-19885 .

Obradović, Žarko, "Position of minorities in Yugoslavia(s)" in Sociološki pregled, 52, no. 4 (2018):1171-1195,
https://doi.org/10.5937/socpreg52-19885 . .

TY  - JOUR
AU  - Jeftić, Zoran
AU  - Mišev, Gordana
AU  - Obradović, Žarko
AU  - Stanojević, Petar
PY  - 2018
UR  - https://rhinosec.fb.bg.ac.rs/handle/123456789/382
AB  - U poslednjih 75 godina izbilo je 162 oružana sukoba. Doba Hladnog rata pratili su međudržavni i antikolonijalni ratovi, trka u naoružanju, bipolarni svetski poredak i velika uloga SAD i SSSR u rešavanju sukoba. Padom Berlinskog zida dolazi do unipolarnosti i svetske dominacije zapadnih zemalja, pre svega SAD, što je dovelo do porasta građanskih ratova, prevazilaženja konvencionalnih oblika ratovanja (terorizam, sajber napadi) i brojnih nerešenih sukoba. Jačanjem Rusije, Kine, Indije, Brazila, naziru se obrisi multipolarnosti na globalnom nivou, ali bez efekata na brojnost i rasprostranjenost sukoba. Ono što danas karakteriše svetski poredak nije nedostatak bipolarnosti ili multipolarnosti velikih sila, već podeljenost političkih i ekonomskih interesa geopolitičkim ambicijama manjih i većih svetskih sila, što ostavlja prostor za redefinisanje njihovih uloga u oružanim sukobima širom planete.
PB  - Ministarstvo odbrane Srbije - Vojnoizdavački zavod, Beograd
T2  - Vojno delo
T1  - Savremeni konflikti i njihove tendencije
VL  - 70
IS  - 7
SP  - 23
EP  - 40
DO  - 10.5937/vojdelo1807023J
ER  - 

@article{
author = "Jeftić, Zoran and Mišev, Gordana and Obradović, Žarko and Stanojević, Petar",
year = "2018",
abstract = "U poslednjih 75 godina izbilo je 162 oružana sukoba. Doba Hladnog rata pratili su međudržavni i antikolonijalni ratovi, trka u naoružanju, bipolarni svetski poredak i velika uloga SAD i SSSR u rešavanju sukoba. Padom Berlinskog zida dolazi do unipolarnosti i svetske dominacije zapadnih zemalja, pre svega SAD, što je dovelo do porasta građanskih ratova, prevazilaženja konvencionalnih oblika ratovanja (terorizam, sajber napadi) i brojnih nerešenih sukoba. Jačanjem Rusije, Kine, Indije, Brazila, naziru se obrisi multipolarnosti na globalnom nivou, ali bez efekata na brojnost i rasprostranjenost sukoba. Ono što danas karakteriše svetski poredak nije nedostatak bipolarnosti ili multipolarnosti velikih sila, već podeljenost političkih i ekonomskih interesa geopolitičkim ambicijama manjih i većih svetskih sila, što ostavlja prostor za redefinisanje njihovih uloga u oružanim sukobima širom planete.",
publisher = "Ministarstvo odbrane Srbije - Vojnoizdavački zavod, Beograd",
journal = "Vojno delo",
title = "Savremeni konflikti i njihove tendencije",
volume = "70",
number = "7",
pages = "23-40",
doi = "10.5937/vojdelo1807023J"
}

Jeftić, Z., Mišev, G., Obradović, Ž.,& Stanojević, P.. (2018). Savremeni konflikti i njihove tendencije. in Vojno delo
Ministarstvo odbrane Srbije - Vojnoizdavački zavod, Beograd., 70(7), 23-40.
https://doi.org/10.5937/vojdelo1807023J

Jeftić Z, Mišev G, Obradović Ž, Stanojević P. Savremeni konflikti i njihove tendencije. in Vojno delo. 2018;70(7):23-40.
doi:10.5937/vojdelo1807023J .

Jeftić, Zoran, Mišev, Gordana, Obradović, Žarko, Stanojević, Petar, "Savremeni konflikti i njihove tendencije" in Vojno delo, 70, no. 7 (2018):23-40,
https://doi.org/10.5937/vojdelo1807023J . .